Letnje računanje vremena počinje u poslednjoj nedelji marta, odnosno , 30. marta u 2:00 posle ponoći, kada ćemo sat pomeriti na 3:00, odnosno jedan sat unapred.
Ideja o letnjem računanju vremena prvi put je predložena od strane Benjamina Franklina 1784. godine kao način uštede svetlosti. Međutim, zvanično je uvedena tokom Prvog svetskog rata kako bi se smanjila potrošnja energije.
Mnoge zemlje širom sveta primenjuju letnje računanje vremena, ali ne sve. Na primer, većina zemalja u tropskim područjima ne koristi ovu praksu jer razlika u dužini dana tokom godine nije značajna.
U Sjedinjenim Američkim Državama, letnje računanje vremena počinje poslednjeg vikenda u martu i završava prvog vikenda u novembru, dok se u Evropi primenjuje od poslednje nedelje u martu do poslednje nedelje u oktobru.
Često se raspravlja o ukidanju pomeranja sata, a ova tema posebno je aktuelna u Evropskoj uniji, u kojoj je 2018. predloženo ukidanje ove prakse i to od strane Evropske komisije. Ta odluka je doneta nakon što je većina građana u sprovedenoj anketi izrazila stav da pomeranje sata treba da se ukine. Iako je prvobitni plan bio da se poslednje pomeranja sata u Evropskoj uniji dogodi 2021. godine, do toga za sada ipak nije došlo, jer pojedine države unutar EU nisu mogle da se dogovore da li žele da zadrže letnje ili zimsko računanje vremena.
U Srbiji, odnosno tadašnjoj SFR Jugoslaviji, kazaljke su prvi put pomerene 27. marta 1983. godine, kada smo počeli sa računanjem letnjeg vremena.
