TEME PREDSTAVA ODREDILE SLOGAN PIP-a  „U LAVIRINTU LJUDSKOG“(izvor Alpres)

TEME PREDSTAVA ODREDILE SLOGAN PIP-a „U LAVIRINTU LJUDSKOG“(izvor Alpres)

Festivalski odbor PIP-a, pozorišne smotre koja će se ovog novembra održati po 12. put u Aleksincu, podržao je predlog selektora dr Milivoja Mlađenovića o izboru pet takmičarskih predstava. Pojedini članovi su izrazili mišljenje da će predstojeći festival možda biti jedan od uspešnijih, imajući u vidu pisce komada, ansamble koji ih izvode i glumce, nosioce glavnih uloga.

Pred Mlađenovićem nije bio jednostavan zadatak imajući u vidu da festival treba da afirmiše dramske pisce, po mogućnosti u što većoj meri domaće, ali da i predstave imaju što višu umetničku vrednost. I to sve treba uklopiti u skroman budžet za ovakvu pozorišnu smotru.

Obrazlažući svoj predlog, selektor je obavestio članove Festivalskog odbora da je pogledao 32 prvoizvedene predstave koje su nastale između dve aleksinačke smotre. Dr Mlađenović je predložio da slogan ovogodišnjeg PIP-a bude „U lavirintu ljudskog”.

Milivoje Mlađenović (foto iz arhive)

„U izabranim predstavama i dalje dominira tema nasilja uopšte, a naročito prema ženama, ali i zaokupljenost problematikom identiteta, ceo koloplet (stanje zamršenosti, zapletenosti, prm. autora) konstantnih pitanja o ljudskom biću” – napisao je ovaj pozorišni stručnjak objašnjavajući predloženi slogan Festivala.

O predstavama koje će se pojaviti u takmičarskom delu i njihovim protogonistima opširnije smo pisali u juče objavljenom medijskom sadržaju. Kada su u pitanju teme kojima se one bave, može se reći da su višeslojne i savremene.

„Misterija Dušan Vasiljev” je višeslojna drama, festivalu već poznate, Dunje Matić u čijem je središtu pesnik koji je uprkos kratkom životu uspeo da ostavi dubok trag u srpskoj književnosti. Reč je o Vasiljevim nedoumicama, stremljenjima i stranputicama.Sagledava se njegov odnos prema ženama, erosu, ratu, prijateljima, supruzi, majci, svom radu… Komad izvodi beogradski Bitef teatar.

Detalj iz predstave „Misterija Dušan Vasiljev” (izvor: Bitef teatar)

Aleksandra Jovanović autorka teksta za komad „Prasetina na 178 načina” se u priči na satiričan  i groteski način, pa i humoristički, obrušava na patrijarhalni sistem i nametnute rodne uloge, kako ženama, tako i muškarcima. Ovaj komad na aleksinačkoj pozornici izvešće komšije Narodno pozorište Niš.

Detalj iz predstave „Prasetina na 178 načina” (izvor: Narodno pozorište Niš)

Vida Davidović se u psihološkoj drami „Mali ratovi i kabine Zare” obraća kako ratnoj, tako i posleratnoj generaciji. Scenski je izuzetno zahtevna i kompleksna priča o bezimenim ženskim junakinjama, iz perspektive jedne ratne i posleratne „male”, smeštena u društvenom kontekstu koji se odnosi na zloupotrebu ženskog tela. Protagonisti ovog komada su glumci Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banjaluke.

Detalj iz predstave „Mali ratovi i kabine Zare” (izvor: Narodno pozorište Republike Srpske).

Pisac i glumac u predstavi „Kuća” Nebojša Ilić nepretenciozno, ali dirljivo govori o našem raseljavanju i tom velikom problemu koji nas prati kroz ceo 20. vek, bilo da se radi o našim stalnim seobama, odlaskom iz različitih razloga, socijalnih, želje za usavršavanjem, upoznavanjem novog sveta. Uz pomoć kolega Branimira Brstine i Ivane Zečević, ovaj autor glumac, na scenu donosi, na neki način, realnu priču koja se tiče svih nas, ali uz najplemenitije emocije i smeh do suza. Predstava je u produkciji „Zvezdara teatra” iz Beograda, a reditelj je još jedan glumac Voja Brajović.

Detalj iz predstave „Kuća” (izvor: Zvezdara teatar / autor: Nikola Vukelić).

Tekst predstave „Mama” savremene britanske autorke Morgan Lojd Malkolm je psihološka i porodična drama čija je protagonistkinja mlada majka, psihofizički iznurena zbog brige o bebi, što je okidač za pokretanje dramatičnog toka paralelnih, imaginarnih događaja, na polju trilera i sudske drame. Beogradski „Atelje 2012” okupio je dobru glumačku ekipu koja bi trebalo uspešno da i u Aleksinac donese ovu priču. Režija je poverena Nebojši Bradiću.

Detalj iz predstave „Mama” (izvor: Pozorište “Atelje 212”)
izvor Alpres